|
|
KULTURNO ISTORIJSKE ZNAMENITOSTI GRADSKOG JEZGRA BIHAĆA
|
 KAPETANOVA KULA
Premda spada medju najstarije gradjevine Bihaca, Kapetanova kula do danasnjeg dana nije pronasla datum svog rodjenja. Ako joj njeni graditelji i korisnici nisu, radi buducih narastaja, ostavili one najosnovnije licne podatke, kasniji su joj historicari ipak utvrdili priblizno tacnu vremensku distancu iz koje potice: kasnohrvatski i ranoturski period. Kao i mnoge stare gradjevine Bihaca, tako i Kapetanova kula, ima svoju malu historiju. Prema teoriji H.Strausa u knjizi “Bihacke kule i gradine”, Kapetanova kula je sagradjena 1205. i bila je jedna od cetiri kule od kojih su tri razorene 1201 – 1202. Prema puckom kazivanju koje u sebi sadrzi neku vrstu historijske podloge, Kapetanova kula, odnosno, utvrdjeni Bihac, spasili su glavu ugarskom kralju Beli IV kojeg su do samih zidina gonili brzi tatarski konjanici. U znak svoje kraljevske zahvalnosti Bela IV proglasava Bihac slobodnim gradom i u kameno procelje kule dadne da se uklese njegov simbol – crni gavran. Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kula je pretvorena u tamnicu ili okruzni zatvor. Od tada pa dugo godina kasnije kada je Bihac potpuno izasao iz svojih bedema i postao urbana sredina, Kapetanova kula služila je iskljucivo kao zatvor sve do 1959. godine kada je predana na koristenje regionalnim muzealcima. Zgrada je u potpunosti adaptirana i danas ima, rekli bismo, svoj pravi sadrzaj: pretvorena je u muzejski prostor u okviru kojeg su smjestene stalne postavke. |
|
|
 |
 |
